Svakih 14 dana nestaje jedan jezik. Gotovo polovina od približno 7.000 jezika na planeti verovatno će nestati do početka sledećeg veka, jer mnoge zajednice preferiraju engleski, mandarinski ili španski u odnosu na maternji jezik.
Osnovno za preživljavanje jezika je da se prenosi deci, da ima institucionalnu podršku, svoje pismo, da se neguje u školama i medijima.
U organizaciji Bunjevačkog edukativnog centra “Ambrozije Šarčević” i Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca” u četvrtak, 21. februara, u prostorijama Bunjevačke matice u Subotici održana je naučna tribina „Dan maternjeg jezika”. Bila je to prilika i da se u bunjevačkoj zajednici priključe obeležavanju Međunarodnog dana maternjeg jezika, ali i da se prodiskutuje o aktuelnoj temi bunjevačkog jezika.
Sandra Iršević predstavila je deo svog istraživanja „Identitet i bunjevački jezik kod dice u Subotici“ i istakla da je od ukupno 224-toro dece koja pohađaju predmet „Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture“, anketirala 85-toro. Istraživanje je realizovala u saradnji sa prof. dr Aleksandrom Raičem.
Jedina škola koja je odbila da učestvuje u istraživanju je OŠ „Matija Gubec“ iz Tavankuta, jer je direktorka u telefonskom razgovoru rekla da mora da pita Školski odbor i da viruje da će pojedinim članovima u Školskom odboru smetat što u anketi piše „bunjevački jezik“, a ne „bunjevački govor“. Da razjasnim do 17. decembra 2018. godine u škulama dica su izučavala predmet „Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture“, a Službeni prosvetni glasnik je decembra 2018. godine objavio da predmet menja naziv, odnosno samo su zamenili govor i jezik. Anketa je rađena april-maj 2018. godine i ni jednom direktoru ili nastavniku drugih gradskih i prigradskih škula nije smetalo što piše bunjevački jezik. Mi smo uradili istraživanje bez navedene škole, pošto nismo mogli da menjamo anketu samo zbog njih, rekla je ma Sandra Iršević, doktorantkinja FMK „Singidunum“ Beograd.
Jezik je osnovni element kulture, i bez njegovog očuvanja i dodatnog učvršćivanja kroz istraživanja nije moguće osigurati kontinuitet opstanka bunjevačke nacionalne manjine. Jedan od ciljeva rada bio je i da se prikaže kakav deca koja pohađaju predmet Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture imaju odnos prema svom jeziku. Drugi cilj da utvrdimo kakav je odnos između njihovog identiteta i jezika koje svakodnevno slušaju.
Dica koja izučavaje Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture svesna svog identiteta, međutim na pitanje: Koji je njihov Maternji jezik odgovarali su: bunjevački, mađarski, hrvatski, albanski… Što znači da su sa svojim narodom identifikovani i da ovaj predmet ne pohađaje samo Bunjevci, nego i oni koji su zainteresovani da nauče bunjevački jezik. Interesantna su bila i pitanja koja su se odnosila na to da li žele da nauče Bunjevački jezik. Pozitivan stav o spremnosti da se nauči Bunjevački jezik ukaziva na spremnost za edukacijom kod dice. Na pitanje Vaš omiljeni jezik dica su odgovorila Srpski 41,2%, Bunjevački 38,8%, Engleski 14,1%. Odgovori na pitanje pokazivaje nadu dice da će svi Bunjevci naučiti Bunjevački jezik. Ovde možemo vidit da su dica napravila veliku razliku između potvrdnog odričnog odgovora. Ispitanici smatraje da Bunjevački jezik se srednje zna 57,1%, a 6% njih je odgovorilo da se uopšte ne zna. Slično je i sa hrvatskim i mađarskim jezikom, dok dica smatraje da se samo srpski kvalifikovano govori, rekla je ma Sandra Iršević prilikom predstavljanja dela svog istraživanja.
Ona je zaključila da su deca bila samokritička kada su odgovarala na pitanje koliko dobro znaju Bunjevački jezik da govore.
Prema istraživanju dica smatraje da ga dobro divane, ali su se upoređivali sa znanjem srpskog, hrvatskog i mađarskog pa bili kritičniji prema sebi. Devojčice su svesnije svog identiteta i koliko je bitno divanit maternji jezik, a to može da se vidi iz toga što mene lično majka (baka) učila divanit bunjevački, al ga ja ne divanim perfektno, jer u svakodnevnom razgovoru pričam srpski, kazala je Iršević.
Prisutni su prvo mogli pogledati intervju s prof. dr Rankom Bugarskim, poznatim lingvistom, koji je govorio na temu „Trenutno stanje u lingvistici i očuvanje maternjeg jezika”. Nevenka Bašić Palković je predstavila „Maternji jezik u vrime priporoditelja i posli 1918. godine”, a tribinu je zaključila dr Suzana Kujundžić Ostojić, na temu „Kratka istorija bunjevačkog jezika”.
