DruštvoNaslovna

Subotica: kampanja „Žene žive i na selu“

Žene na selu su izložene različitim oblicima diskriminacije. Od njih se očekuje da budu majke, domaćice, da rade u polju i druge poslove na selu, čulo se na tribini u mesnoj zajednici Novi Žednik, nedaleko od Subotice.

Angelina Vilus, vlasnica poljoprivrednog gazdinstva u Novom Žedniku bavi se stočarstvom. Osnovnu školu završila je u susednom selu Stari Žednik, gde je odrasla u porodici koja se takođe bavila i sada se bavi poljoprivredom.

 

 

Vlasnica sam poljoprivrednog gazdinstva, a u sklopu gazdinstva imam 60 ovaca i 18 bikova. Počela sam da se bavim poljoprivredom i pre dodele subvencija od strane države. Počela sam da se bavim stočarstvom i sa suprugom se opredelila da ostanem da radim i živim na selu. Imam podršku supruga, porodice i nisam nailazila na predrasude. Mi oko stoke sve radimo sami, s tim da kada je u pitanju ovčarstvo, gajimo englesku vrstu ovaca, po posebnim i specijalnim uslovima, koja nije mlečna tako da ne proizvodimo sireve, nego samo prodajemo vunu i meso. Na primer, u prethodne dve godine nismo mogli da prodamo vunu, rekla je Angelina Vilus, vlasnica poljoprivrednog gazdinstva u Novom Žedniku.

Angelina Vilus, poljoprivrednica

Glavni problem poljoprivrednica je što ne ostvaruju sva svoja prava iz oblasti rada, kao preduzetnice, jer preduzetnice mogu da ostvare svoja prava, dok poljoprivrednice ne, zbog raznoraznih “rupa u zakonu”, koje se tumače, kako kome odgovara. Tek od prvog jula 2018. godine na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom, poljoprivrednice na selu imaju pravo na naknadu za porodiljsko odsustvo.

Pedeset posto žena je prezaposleno i nemaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, rekla je Zagorka Panić, pomoćnica gradonačelnika za oblast ekonomskog razvoja i međunarodnu saradnju, na tribini „Žene žive i na selu“, održanoj u mesnoj zajednici u Novom Žedniku. Zagorka Panić, u svom obraćanju kazala je da grad Subotica ima mogućnost da pomogne ovu kampanju da se poboljša položaj žena na selu i poveća njihova vidljivost.

Poljoprivrednice ne ostvaruju pravo na zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje. U najtežem položaju su one najstarije, jer žene na selu imaju veliko znanje, kapacitete i iskustva u upravljanju domaćinstvom, za razvoj starih zanata, seoskog turizma i delatnostima u koje mogu da se uključe i mlade žene na selu. Veoma je važno da mladim ženama pokušamo da pokažemo da život na selu može da bude i lep i kvalitetan, ali to ne možemo da ostvarimo bez pomoći sa republičkog, pokrajinskog i nivoa lokalnih samouprava, programa za ruralni razvoj, studija društveno-ekonomskog razvoja, rekla je Zagorka Panić, pomoćnica gradonačelnika za oblast ekonomskog razvoja i međunarodnu saradnju.

Ona dalje objašnjava da je Grad Subotica iskazao želju da učestvuje u ovoj kampanji, podržavajući ovu tribinu, u težnji da podstakne povećanje vidljivosti žena na selu.

Ekonomsko osnaživanje žena, njihovo podsticanje na školovanje, osnaživanje u borbi protiv nasilja u porodici, kao i motivisanost da redovno odlaze na preventivne preglede je od ključne važnosti. Bitno je da razgovaramo sa njima, da ih saslušamo i da nam one kažu šta je to što zajedno sa njima možemo da rešavamo. Grad ulaže u infrastrukturu, odnosno izgradnju zdravstvenih ustanova, obrazovnih ustanova, vrtića, sadržaja za sport i rekreaciju, kako bi se poboljšao kvalitet života stanovnika na selu, kako bi svi stanovnici grada Subotica imali iste uslove za život. Pored ulaganja u infrastrukturu, grad je u budžetu predvideo novac i za podsticanje preduzetništva, zapošljavanje gde će žene sa sela imati prednost. Sa lokalnim savetima za zapošljavanje nastavljena je saradnja započeta i saradnja je uspostavljenja kroz mere zapošljavanja. Obezbeđena su sredstva i za rodno budžetiranje, rekla je Zagorka Panić.

Prema statističkim podacima samo 17 odsto žena su vlasnice poljoprivrednog gazdinstva, a većina je starija od 65 godina. Prema različitim istraživanjima, žene na selu rade u domaćinstvu, bave se stočarstvom, stvaraju novac i unose ga u kućni budžet, ali ne ostvaruju prava na penzioni staž, jer je uobičajeno da se on uplati na vlasnika gazdinstva, ali to uglavnom nije žena.

 

 

Na tribini su o svojim iskustvima života na selu, o stereotipima patrijarhalne sredine, ali i prednostima života na selu, govorile učesnice panela, direktorka Osnovne škole u Novom Žedniku Suzana Nikolić, učiteljica Slavica Bjelić, vlasnica poljoprivrednog gazdinstva Angelina Vilus i penzionerka Gospova Dakić.

Kampanja “Žene žive i na selu“, čiji je cilj osnaživanje žena u ruralnim predelima, pokrenuta je simbolično 8. marta 2019. godine statusnom konferencijom održanom u Domu Narodne skupštine Republike Srbije. Ova kampanja sprovodi se pod pokroviteljstvom predsednice Narodne skupštine Republike Srbije, Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja i Ministarstva bez portfelja, zaduženog za demografiju i populacionu politiku.

tekst: Sandra Iršević
foto: Gordana Jović