Usled velikih gubitaka zbog globalne pandemije filmska industrija i bioskopi su se svrstali među najugroženije privredne delatnosti takozvane „kovid krize“. Bioskopi u Srbiju nisu radili skoro šest meseci, a holivudske produkcije nastavile su da odlažu premijere blokbastera, ili za naredne godine ili do daljnjeg, zbog pandemije.
To nastavlja da ugrožava najveću filmsku industriju, ali i bioskope, koji nemaju dovoljno filmova za prikazivanje, a otkako su 1. septembra ponovo otvoreni, bioskopi u Srbiji rade sa znatno ograničenim kapacitetom zbog preventivnih mera i obaveznog obezbeđivanja adekvatne fizičke udaljenosti.
Među prvim svetskim hitovima od kojih se očekuje da doprinesu revitalizaciji bioskopa su film „Mulan“ studija Dizni, kao i film „Tenet“ poznatog režisera Kristofera Nolana.
U ovoj industriji u Srbiji je zaposleno oko 5.000 ljudi koji su i dalje zabrinuti za očuvanje svojih radnih mesta.
Filmski centar Srbije je na samom početku pandemije sredinom marta prepoznao da su distributeri i prikazivači prvi osetili prekid u radu, ali i da će biti poslednji koji će normalizovati poslovanje, zbog čega je podržao akciju zajedničkog ponovnog uspostavljanja bioskopskog života u zemlji. Filmski centar Srbije je, kako je saopštio, uložio značajna sredstva i energiju u razvoj i osavremenjivanje bioskopske infrastrukture širom Srbije, a jedan od prioriteta je da se ta grana filmske industrije što brže oporavi, ali i poboljša nakon perioda u kojem nije imala mogućnost da ostvari prihode.
Cinestar je jedan od bioskopskih lanaca koji pet godina posluje u Srbiji. Prvi bioskop otvorili su u Pančevu, a nakon toga u Zrenjaninu i Novom Sadu. U vreme najveće krize i vanrednog stanja, u otežanim uslovima i vreme besparice, uspeli su da završe izgradnju i opremanje još jednog najsavremenijeg bioskopa koji je 1. septembra otvoren u Ada Molu u Beogradu.
Novi bioskop za vrhunski doživljaj filma
CineStar 4DX Ada Mall svečano je otvoren pretpremijerama novih naslova, ima sedam dvorana inovativnog dizajna, a posetiocima nudi i royal beds kožne ležajeve za dvoje, VIP relax sedišta sa stočićima sa bežičnim punjačima za mobilne telefone, Cinema bar…
Bioskop ima RGB laserske projektore najnovije generacije, ozvučenje JBL i Crown i 4DX dvoranu koja nudi nesvakidašnje iskustvo gledanje filma tako da gledalac praktično postaje njegov deo. Taj sistem koristi 4DX pokretna sedišta koja su programirana da se pomeraju i vibriraju tokom 4DX projekcije u kombinaciji sa 15 specijalnih ambijentalnih efekata, uključujući ljuljanje, pokrete napred/nazad, vibracije sedišta i naslona, golicanje, mehuriće, mirise, vodu, maglu, svetlo. U Srbiji je to četvrti CineStar bioskop u nizu, nakon Novog Sada, Zrenjanina i Pančeva.
Zoran Savić, direktor Cinestar Srbija kaže da su se oni spremali za otvaranje bioskopskih sala i mnogo ranije, već 1. jula, ali da su ipak morali da sačekaju još dva meseca.
Međutim tad se pojavio drugi pik, odnosno došlo je do povećanja broja zaraženih i do nekih zabrana koje su se odnosili i na okupljanja u bioskopima, tako da smo mi morali da čekamo 1. septembar. Država je dozvolila bioskopske predstave pod određenim uslovima, koje mi bioskopski prikazivači poštujemo. Neke od tih mera smo i mi predložili. To je jako bitno, jer mislimo i na sigurnost naših zaposlenih i posetilaca koji dolaze da gledaju film. Kako se uđe u bioskop postoje mesta za preventivnu dezinfekciju ruku, na njima su sredstva za dezinfekciju, obavezna je maska. Imamo svuda istaknuta obaveštenja o prevenciji od virusa. I na našem velikom ekranu pred početak projekcije emituje se spot koji objašnjava šta smo sve mi preduzeli a šta mogu da preduzmu posetioci da bismo svi zajedno bili bezbedniji. Najbitnije je to da postoji razmak između sedišta, odnosno kada se kupuju karte automatski se ostavljaju prazna mesta između narednih posetilaca bioskopa. Imamo takvu mogućnost da se u softveru automatski zaključaju sedišta levo i desno kada neko kupi kartu. To je bitno za bezbednost posetilaca, time se održava i preporučena distanca. Malo smo razredili projekcije kako bi između dva filma bilo dovoljno vremena da se sale očiste, dezinfikuju, a onemogućava se i sretanje ljudi koji izlaze i onih koji ulaze na projekciju, kako bismo smanjili tu frekvenciju što je više moguće. Preduzeli smo sve mere koje je država tražila od nas, i mi i ostali prikazivači i svi se pridržavamo toga kako ne bismo doveli do povećanja broja obolelih.
Kako je pandemija uticala na bioskope i filmsku industriju?
Bioskopi su već od 15. marta bili zatvoreni. Samim tim ne samo bioskopske karte nego i ono što mi zovemo koncesijom – grickalice, kokice, napici su bili zatvoreni. Naši Cinestar barovi i kafei su bili zatvoreni. Bukvalno su prestali svi oblici reklamiranja od drugih kompanija u našim bioskopima tako da su i prihodi bili bukvalno nula. Moram da istaknem da smo tu naišli na razumevanje od vlasnika tržnih centara u kojima se nalaze naši bioskopi koji su učinili sve sa njihove strane da i mi i neki drugi pogođeni zakupci preživimo malo bolje taj period. Mi kao ljudi iz filmske industrije smo osim kovida imali dodatni problem što to nije bila neka lokalna epidemija već prava pandemija. Ona je zahvatila u početku Kinu koja je jedno veliko tržište, a kasnije i Ameriku kao ogromno tržište, ali i najvećeg proizvođača velikih blokbastera i velikih hitova koji generišu najveći prihod. Ono što je naš veliki problem bio što je veliki broj filmova otkazan. Oni koji su bili u procesu snimanja, obustavljena su snimanja ili produkcija, svi festivali su otkazani u tom trenutku, pre svega Kanski festival, otkazan je naš kongres u Barseloni u junu, jednostavno je celokupna svetska industrija filmska stala. Ogromni su gubici. Čak i one zemlje koje su se izborile u tom prvom talasu sa kovidom, kao što je Češka, koje su relativno brzo otvorile bioskope, samo su ih posle dvadesetak dana ili mesec dana, ponovo zatvorili jer nisu imali filmova. Imali su neke lokalne produkte, lokalne filmove koji su obično gledani, ali ni to nije uspelo da ih izvuče. To je veliki problem i danas. Još uvek je dosta filmova otkazano. Ipak, prvi veliki filmovi su konačno počeli da se prikazuju. Zato smo svi mi bioskopski prikazivači i otvorili bioskope po dobijanju dozvole od Kriznog štaba. Prvi veliki hit je film „Tenet“ koji se još uvek prikazuje, a zatim je počelo i prikazivanje filma „Mulan“. Doći će i domaći film „Hotel Beograd“. Neke premijere su pomerene za nešto malo kasniji period u toku godine kao što je „Wonder Women 84“. U principu biće filmova, ima nezavisnih filmova, očekujemo još neke domaće filmove na kraju godine, ako stigne da se snimi i završi „Južni vetar 2“ tako da ćemo na određeni način stati na neku zelenu granu. Naravno, sada je gledanost mnogo manja nego u istom periodu prošle godine, ali smo to i očekivali. Znamo da moramo kao neki čovek posle nesreće koji mora da nauči ponovo da hoda tako i mi moramo iz početka da idemo. Moram da se zahvalim i ljubiteljima filma koji uprkos svemu su se očigledno zaželeli dolaska u bioskope. Nije to još uvek onaj broj koji je bio prošle godine, ali mislim da smo na dobrom putu i da ćemo za mesec dva da ponovo dostignemo te brojke uz još jedan apel da se svi čuvamo. Ako ponovo krenu velike brojke ponovo ćemo svi biti u problemu, mnogo većem nego sad.
Kablovska televizija ipak ne može da zameni filmski doživljaj koji pružaju bioskopi
Cinestar ima kablovski sistem sa sedam svojih filmskih kanala. Kako je to uticalo na bioskope i ljubitelje filma?
Naš kablovski sistem koji je deo našeg sistema u Srbiji „Cinestar TV“ ima sedam svojih kanala koji predstavljaju pravi zaokruženi filmski program gde svako može da nađe nešto za sebe, od velikih hitova do filmova nagrađivanih na festivalima. To je sistem kablovskih kanala koji poštuje takozvani „hold back“ kako ga mi zovemo odnosno prozor između bioskopskog prikazivanja i mogućeg prikazivanja na kablovskim kanalima i tu nemamo nikakvih problema, jer je to nešto što je standardno, uobičajeno i u skladu je sa dogovorima. Ono što se desilo, pre svega u Americi a zbog loše situacije u kojoj smo svi iz ove industrije, pojedini studiji su pojedine filmove pustili direktno na ono što se zove „video on demand“ odnosno „gledanje na tražnju“. Postoje takve platforme, svi su čuli za „Netflix“ platformu koja sad ima i svoju produkciju, koja je vrlo gledana, pogotovo kad je serijski program u pitanju. Oni su pustili „Mulan“ u Americi na platformu što je smanjilo prihode bioskopima kad je prikazivanje konačno počelo. Jasno je da ništa ne može da zameni bioskopsku projekciju i doživljaj gledanja filma na bioskopskom velikom platnu uz sjajno ozvučenje. Ljudi to prepoznaju, u bioskopima imaju i druge mogućnosti. Mi bioskop u Beogradu zovemo „Destination cinema“ odnosno bioskop za izlazak jer kad dođete kod nas ne gledate samo film. Ovde možete doći u naš bar, vaše dete može da se igra u rođendaonici. Možete da gledate film i to ne samo kao kod kuće u 2D, već kod nas imate i 3D film i 4DX film sa svim efektima, a to su ugođaji koji ne možete da napravite kod svoje kuće.

U vreme pandemije, kada niste mogli uopšte da radite, kako se to odrazilo na broj zaposlenih u vašim bioskopima? Da li ste koristili neke vrste pomoći koje je obezbedila Vlada Republike Srbije privrednom sektoru?
U mesecima kada nismo radili i kada nismo imali prihode svaka pomoć nam je bila dobrodošla. Bila je tolika kolika jeste, značila nam je da ipak očuvamo radna mesta i zaposlene kako bismo prebrodili nekako taj težak period. Zahvalni smo državi na toj pomoći, jer bez nje bi nam bilo mnogo mnogo teže i pitanje je kako bismo sve to izdržali. Ono što je bitno i što bismo mi hteli na određeni način, o čemu već i razgovaramo sa državom i Ministarstvom kulture preko naših krovnih tela kao što je Filmski centar, to je da se shvati situacija da je nama bilo najteže, da mi nismo bukvalno imali nikakve prihode pet i po meseci koliko nam nije bilo omogućeno da radimo. Razumem da su i drugi bili u teškoj situaciji, ali ipak su nekako radili, ipak su nekako uspeli da prežive i ono što je jako bitno imali su mnogo manje troškova. Bioskop je ogromna investicija, ima mnogo opreme, mnogo sedišta, veliki je prostor i veliki su troškovi. S druge strane, a država ako iole misli, a misli čim ima Filmski centar koji ima sve veći budžet da bi se razvijala srpska kinematografija, sve će to biti uzalud ako ne bude bilo bioskopa, ako filmovi domaći ne budu imali gde da se prikazuju, onda će ceo naš zajednički napor da podignemo srpsku kinematografiju biti uzaludan. Mislim da bi bilo jako dobro da država, pogotovo zato što nas nema mnogo, govorim o zaposlenima koji su direktno u bioskopima koji nemaju druge prihode, mi smo stvarno prepušteni tržištu. A tržišta u jednom periodu uopšte nije bilo, a i sad je još uvek veoma teško. Naša ideja je da predložimo državi program koji bi imao smisla, koji bi nama pomogao a ne bi previše opteretio državu jer nas nema previše, kao što se sad sprema program za hotelijere gde će dobiti određenu potporu po krevetu, mmislim da bi bila dobra ideja, a to su neke naše kolege i predložile, da država da pomoć bioskopima po sedištu koje imaju. Ne da bi se nešto sad tu luksuziralo nego jednostavno da bismo bili potpomognuti da preživimo, a sve u funkciji toga da bi srpska kinematografija ostala u životu, jer ako nema produkcije, ako nema distribucije i ako nema prikazivaštva kinematografija pati a mislim da smo u prethodnom periodu našli način da i preko sufinansiranja i potpora da se nekako podigne naša kinematografija. Kinoprikazivačka mreža se zaista osvežila. Mislim da to i domaći producenti znaju i mnogo više filmova se snima, ulaze ljudi u produkciju, jer mogu iz toga da povrate uložena sredstva.
Domaći filmovi su uvek punili bioskopske sale do poslednjeg mesta. Nama su sada fizički smanjeni kapaciteti sigurno do 40%, u zavisnosti od sale do sale, jer sada moramo da ostavimo slobodna sedišta među posetiocima u cilju prevencije od virusa kovid. Sada i kad bi naišao film gde bi sala mogla biti rasprodata, mi ne možemo da je rasprodamo. Naravno, nemamo problem zbog toga, jer smo svesni da je to u funkciji opšte bezbednosti i čuvanja zdravlja, ali objektivno ne možemo da radimo punim kapacitetom čak i ako bi potražnja bila takva da ljudi žele da gledaju film.
Šta je to što je Cinestar izneo kao svoj predlog za pomoć ovoj privrednoj grani?
Logičan predlog je da se u nekom periodu, na primer do kraja godine, barem za našu delatnost produži pomoć u vidu minimalne neto zarade ili dela minimalne neto zarade. Ukoliko ne bude to moguće, druga ideja je da se na određeni način pomogne bioskopima jednokratnom pomoći koja bi bila vezana za broj sedišta. Koliko bi to sad bilo po sedištu, ne bih da licitiram, ali jednostavno ne bi to bilo puno, možda nekoliko hiljada dinara po sedištu, odnosno nekoliko desetina evra. Za državu to ne bi bio preveliki izdatak a bilo bi blagotvorno i spasonosno za srpsku kinematografiju.
Kada otprilike očekujete normalizaciju situacije, odnosno nesmetano poslovanje bioskopa?
Glavom kroz zid ne možemo, desilo se to što se desilo. Ovo je situacija bez presedana da se ceo bioskopski i filmski svet na celoj planeti zaustavi na određeno vreme. Prema nekim našim očekivanjima situacija bi mogla da se normalizuje do polovine sledeće godine. To je na osnovu više razloga. Prvo što očekujemo da će se pronaći vakcina, biće u primeni i biće mnogo manji rizik od oboljevanja i druga stvar što će veliki broj filmova koji su odloženi krenuti u distribuciju. Tada će biti mnogo bolje, jer će ljudi doći da gledaju filmove jer će imati mnogo veći izbor. To su dve stvari. Mi imamo dva problema a oni će se u narednih sedam do osam meseci rešiti. Prvo zdravstveni problem, pronaći će se vakcina, a drugo to su novi filmovi koji takoreći već postoje, ali su samo odloženi. Onog trenutka kada studiji odnosno producenti procene da se pogodio deo interesovanja i zdravstvene situacije oni će ih pustiti u bioskope. Kako ih budu puštali tako će i bioskopi da krenu. Nama u ovom trenutku jako odgovara što se u Srbiji smanjio broj zaraženih i što nema panike oko toga. Stalno ponavljam da se moramo svi čuvati, jer čuvanjem zdravlja čuvamo i ekonomiju.
Cinestar je novi bioskop u Beogradu otvorio 1. septembra. Otvaranje novog bioskopa u vreme najveće krize za filmsku industriju i bioskope je koincidencija, kaže naš sagovornik i podseća da je ovaj četvrti bioskop u lancu u Srbiji trebalo da se napravi mnogo ranije.
Izgradnja samog centra je kasnila, pa je kasnila i izgradnja bioskopa i montaža opreme unutar sala, a onda zbog pojave kovida i karantina mnogi serviseri ni tehničari nisu ni došli u Srbiju da montiraju opremu. Moram zato da pohvalim našu ekipu iz Srbije koja je to sve skoro pa sama odradila. Jako sam ponosan na njih jer su sve uspešno odradili, sve savršeno funkcioniše. To je sve moderna tehnologija. Ovde postoji i ta korejska 4DX tehnologija koja je ovde kompletno konfigurisana. To je urađeno u saradnji sa Korejcima, ali po prvi put niko od njih nije dolazio iz Koreje da to uradi. Taj završetak bioskopa je došao u nekom najtežem trenutku, kada smo mi faktički prestali da radimo. Mi pet i po meseci nismo imali nikakve prihode. Mislim da smo po tome najpogođenija delatnost u Srbiji, mada se o tome malo zna, jer nas nema puno. Nekako smo navikli i na pirateriju i na besparicu i na nekakve loše uslove u kojima poslujemo, pa se nekako i ne žalimo previše. Ali stvarno je trebalo izdržati pet i po meseci bez ikakvih prihoda, ostaviti ekipu na okupu da mogu bioskopi da krenu da rade kada to bude moguće a da još usput i finansiramo izgradnju bioskopa. Stvarno smo se napregli da bismo to uradili. Sada kada su bioskopi otvoreni mogu da kažem da ni mi ali ni drugi bioskopski prikazivači još uvek nisu dostigli gledanost od prošle godine. Svesni smo da moramo da krenemo do početka, da moramo ponovo da naviknemo ljude da radi bioskop, da mogu da dođu da gledaju filmove. Neki se možda još uvek plaše. Zato uvek ističemo da smo učinili sve što je do nas da posetioci budu bezbedni. Apelujemo i na posetioce da se pridržavaju mera, jer svima nam je u interesu da što manje slučajeva ima i da se svi ostali biznisi pa i naš koji je najteže bio pogođen, da nastave da rade, kaže Zoran Savić.
S obzirom da će revitalizacija filmske industrije i bioskopa dugo trajati, neminovno je bilo pitati po čemu je novi bioskop u Ada Molu drugačijih od drugih bioskopa i zašto misle da će Beograđani mnogo više sada da dolaze u Cinestar?
Moram da kažem nešto što možda nije ni prošlo toliko zapaženo u našoj zemlji. Prošle godine na CineEurope kongresu bioskopskih prikazivača koji se održava svake godine u junu u Barseloni (ove godine se nije održao zbog kovida), regionalni sistem bioskopa Cinestar je dobio nagradu od kolega svojih, od Unic-a – Udruženja bioskopskih prikazivača, pa nam je zato to vrlo drago priznanje, kao najbolji bioskopski prikazivač u Evropi 2019. godine. Regionalni deo Cinestara odnosno Srbija, Bosna i Hrvatska priznanje je dobio uz obrazloženje da uvek donosimo nešto novo i inovativno unapređujemo naš posao i uvek se trudimo da pružimo gledaocima više. Posetioci vašeg portala koji redovno posećuju naš bioskop u Pančevu mogu to da posvedoče pošto je taj bioskop rađen u našem standardu gde nije bilo nikakvih kompromisa i odstupanja. I tamo imamo sve te formate koji su mogli da se spakuju u jedan bioskop koji ima četiri sale. Ovde u Beogradu smo naravno uneli opet sve najsavremenije što postoji u bioskopskoj tehnologiji. Posle pet godina od otvaranja prvog bioskopa u Srbiji desile su se promene u tehnologiji, to su laserski projektori. Sva sedišta su kožna sa pomičnim naslonom i sedalnim delom tako da kada se posetilac hoće da gleda film i kada hoće da se baš opusti to može zaista i da uradi, na pravi način, kao da gleda film iz udobne kućne fotelje. U jednoj od sala imamo i takozvane royal beds, to su kreveti za dvoje gde ljudi bukvalno mogu da legnu, da se opuste i gledaju film kao da leškare kod kuće. Između kreveta se nalaze bezkontatni punjači mobilnih telefona, mislili smo i na to pri gradnji bioskopa. Svaka sala ima jedan ili dva reda VIP relaks sedišta, kožnih sa bezkontaktnim punjačima. Imamo i originalni korejski 4DX format. To je jedna sala sa 96 mesta u kojima imamo pokretna sedišta koja idu u svim pravcima (napred, nazad, levo, desno, gore, dole) i pored toga imaju i 15 ambijentalnih efekata kao što su vetar, miris, mehurići, stroboskopsko svetlo, golicanje, magla… Ako se na filmu razbije neko staklo vi imate utisak da je srča i vas malo pogodila po nogama, ili kad se na filmu pljusne nešto ili prospe se voda imate osećaj da je i vas poprskala, tako da i vi možete da imate utisak da ste u čamcu koji je zahvatila bura, ako se to dešava u filmu. To doprinosi sjajnom ugođaju, a ti svi efekti nisu nasumični nego su baš vezani sa događajima na ekranu. Naravno, radi se uvek o filmu iz redovnog repertoara. Nije u pitanju neki demo snimak kao što postoje nekakvi štandovi po tržnim centrima. To je pravi film sa repertoara koji gledate i koji vas uz pomeranja sedišta i efekte bukvalno dovodi u središte radnje samog filma. Vrlo je omiljen i ljudi vole da dođu i dožive to. U ovom bioskopu u Beogradu imamo i Cinema bar koji su osmislili vrhunski dizajneri. Različiti su stilovi, različite su boje, ali sve zajedno kada se uklopi stvari prijatan ugođaj. Ono što je standardno kod nas u svim bioskopima imamo dečje rođendaonice koji je jako popularan format kod nas jer roditelji vole da dovedu decu da proslave rođendan i da se druže uz naše maskote uz pažnju naših radnika, da se počaste rođendanskim tortama koje takođe možemo da obezbedimo i da nakon toga uz kokice i koka kolu pogledaju neki od filmova po izboru.
Kakve novosti mogu da očekuju bioskopi u Pančevu, Zrenjaninu i Novom Sadu koji su među prvima otvoreni?
Recimo u Novom Sadu već imamo 4DX salu, ima isto vrhunske rođendaonice. Bioskop u Novom Sadu ima čak jedan format koji mislim da niko u okruženju nema, to je dečja dvorana namenjena potpuno klincima, sa šarenim sedištima, sa garderobom za decu, sa toboganom koji je inkorporiran i kroz koji deca mogu da se spuštaju u bazen sa šarenim loptama, koji imaju didaktičke igre… Deca mogu da se poigraju dvadesetak minuta pa onda u istoj Sali bez napuštanja da gledaju film. Imaju garderobu da mogu da se izuju, higijena je na vrhunskom niovu. Ono što će sigurno slediti kako budu išao tehnološki napredak, to su pre svega osveženja na polju projekcije, odnosno slike i zvuka. Uslediće u nekom trenutku zamena klasičnih digitalnih projektora sa laserskim. To je trend i prati se da bi se olakšale i neke druge tehnološke stvari, a što se same projekcije tiče i sada već, sa postojećom opremom u našim bioskopima i Pančevo, i Zrenjanin i Novi Sad, a sada i Beograd imaju vrhunsku projekciju i vrhunski ugođaj u gledanju filma.
Da li strahujete od ponovnog zatvaranja bioskopa?
To nije isključeno, ali čini mi se da smo prošli prvi šok i ono što je bilo najgore kad se virus pojavio. Ako se budemo čuvali i uz nekakve dodatne mere, mislim da ćemo moći da nastavimo da radimo, ali bitno je da se čuvamo. Što se tiče zatvaranja, mislim da se u tom obimu više neće ponoviti, jer bi to bio preveliki udarac za ekonomiju uopšte, ne samo za našu delatnost. Ne mislim tu samo na Srbiju, već na svetsku ekonomiju i oporavak bi bio veoma dug i težak.
Autor teksta: V.J.P.
Fotografije: Zoran Kovačević
Rad portala sufinansiran je u 2020. godini iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Napomena: Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.