KulturaNaslovna

Pančevo: predstavljena monografija „Mađari/Sekelji u jugozapadnom Banatu“

U prostorijama mađarskog kulturnog društva Petefi Šandor u Pančevu 24. marta predstavljena je publici monografija „Mađari/Sekelji u jugozapadnom Banatu“, autorke Valerije Kiš.

Radi se knjizi koja je nastala na osnovu diplomskog rada (dopunjenog novim sadržajima) koji je odbranjen na Visokoj školi strukovnih studija za vaspitače „Mihailo Palov“ u Vršcu, pod mentorstvom dr Mirče Marana.

Na promociji su govorili dr Mirča Maran, naučni saradnik, profesor Visoke škole, u svojstvu recenzenta knjige i autora predgovora, zatim dr Aleksandra Đurić-Milovanović, viši naučni saradnik sa Balkanološkog instituta SANU, Nemet Marton, član upravnog odbora KUD „Petefi Šandor“ iz Pančeva i autorka. 

Nedavno je multietnički književni prostor Banata obogaćen još jednim značajnim delom zahvaljujući izdavačkom poduhvatu Centra za banatske studije iz Vršca.

U predgovoru ovog istorijskog poduhvata kada je reč o zajednici Banatskih Sekelja, recenzent knjige dr Mirča Maran napominje da jednu od najznačajnijih etničkih zajednica današnje Vojvodine i Banata kao njenog sastavnog dela čine Mađari, koji su bitno učestvovali u stvaranju istorije ovog prostora, i u okviru ove nacionalne zajednice Sekelji, pridošli sa prostora Bukovine u današnjoj Rumuniji tokom druge polovine 19. veka.

Autorka ovog izuzetno vrednog monografskog dela, u uvodnoj reči knjige kaže da kao potomak ovog naroda je osećala potrebu da detaljno upozna i podeli istoriju svojih predaka sa svojim prijateljima i svim sugrađanima koji se smatraju delom ovog šarenolikog kulturnog života Vojvodine. Takođe podvlači da je cilj njenog pisanja doprinos boljem upoznavanju etnogeneze manjinske zajednice bukovinskih Sekelja u južnom Banatu, njihovog govora, tradicije, života i položaja u ovoj sredini.

Knjiga je sačinjena od 10 poglavlja tako da nas hronološkim redosledom uvodi u bogatu istoriju, kulturu i identitetske karakteristike ove zajednice.

U prvom poglavlju ove knjige, autorka upoznaje čitaoce sa bogatom ali i burnom istorijom Mađarskog naroda, punom uspona i padova tokom proteklih nekoliko vekova, tako da se mogu pročitati kratki istorijski osvrti na: „Dinastiju Arpadovca“, „Ratovi sa turcima“, „Ugarska posle 1526. godine“, „Ugarska u sastavu Habzburške monarhije“ i drugi naslovci u kojima je opisana evolucija mađarskog naroda na ovim prostorima.

Prelazak od opštih istorijskih dešavanja do naseljavanja Sekelja u Južni Banat sa akcentom na grad Pančevo opisan je detaljnije u 4. i 5. poglavlju. Ovde izdvajamo naslove poput „Prva Ugarska uprava u Pančevu“, „Kolonizacija Mađara“, „Pančevo kao municipialni grad i kolonizacija Mađara u XIX veku“, „Promene verske (konfesionalne) strukture grada u XIX veku“, „Etnička heterogenost Pančeva u XX veku“, „Prezimena prvih sekeljskih naseljenika u Vojlovicu“, „Razvoj druge generacije i promene načina života“ i drugo.

U šestom poglavlju autorka opisuje običaje i praznike Sekelja iz Bukovine poput: dečjih pesmama za Badnje veče; pevanje devojkama za Božić; masakr nevinih (Aproszentekeles); poklade (farsang); dan odricanja od mesa (Hushagyat) itd.

U istom poglavlju možemo naći interesantne podatke o sveštenstvu i veroispovesti Sekelja u Vojlovici; o Reformatsko-hrišćanskoj crkvi u Vojlovici; uređenju kuća, narodnoj nošnji Sekelja; o tradiciji i o Rovaškom pismu.
Slede poglavlja o Mađarima Sekeljima iz Skorenovca, Ivanova i Debeljače.

Knjiga obiluje istorijskim podacima i činjenicama, ali je upotpunjena fotografijama koje oslikavaju autentičnost ove izuzetne knjige. Njena misija je iznad svega da upotpuni prazninu u multietničkom i multikulturalnom prostoru u kome su Sekelji ostavili trag svog bitisanja, svoje kulture i identiteta.